Abstract

Background: Chronic low back pain is a complex biopsychosocial condition in which psychological and social factors, alongside biological factors, play an important role in its development and persistence of chronic low back pain. Accordingly, contemporary clinical practice guidelines recommend adopting a biopsychosocial approach and assessing the flag system to identify factors that may influence the course of the condition and treatment outcomes. However, despite these recommendations, the assessment of psychosocial factors in physiotherapy practice remains limited, partly due to insufficient education and training of physiotherapists in the biopsychosocial approach.

Methods: This conceptual paper is based on a review of the available scientific and professional literature, as well as the authors’ clinical experience, with the aim of presenting the biopsychosocial model of pain and the assessment of psychosocial factors in individuals with chronic low back pain. Clinical practice guidelines on the assessment of flags and their application in physiotherapy practice were analysed, and the findings are presented through a conceptual analysis of the available literature.

Results: Analysis of clinical guidelines for the management of low back pain showed that most guidelines recommend the assessment of psychosocial factors in individuals with chronic low back pain, most commonly through the concept of yellow flags. The most frequently highlighted factors include symptoms of depression, negative beliefs about pain, and a passive role of the patient in rehabilitation. Most guidelines recommend assessing psychosocial factors at the beginning of treatment and in cases of delayed recovery, using standardized assessment tools.

Conclusion: Chronic low back pain is a complex condition involving interactions between physical, psychological, behavioral, and social factors; therefore, the biopsychosocial model represents the most appropriate framework for its assessment and management. Despite the clear influence of psychosocial factors on recovery outcomes, they remain insufficiently incorporated into routine clinical assessment and therapeutic decision-making. Further education of clinicians is needed to enable effective use of psychosocial assessment tools and their integration into individualized treatment decisions for individuals with chronic low back pain.

Keywords: chronic low back pain; biopsychosocial model; yellow flags; psychosocial factors; physiotherapy assessment

Sažetak

Uvod: Kronična lumbalna bol složeno je biopsihosocijalno stanje u čijem nastanku i održavanju, uz biološke, važnu ulogu imaju psihološki i socijalni čimbenici. Stoga suvremene kliničke smjernice preporučuju biopsihosocijalni pristup i procjenu sustava zastavica radi prepoznavanja čimbenika koji mogu utjecati na tijek i ishode liječenja kronične križobolje. Međutim, unatoč tim preporukama, procjena psihosocijalnih čimbenika u fizioterapijskoj praksi i dalje je nedostatna, dijelom zbog ograničene edukacije fizioterapeuta u području biopsihosocijalnog pristupa.

Metode: Ovaj konceptualni rad temelji se na pregledu znanstvene i stručne literature te kliničkom iskustvu autora, s ciljem prikaza biopsihosocijalnog modela boli i procjene psihosocijalnih čimbenika kod osoba s kroničnom križoboljom. Analizirane su kliničke smjernice za procjenu zastavica i njihove primjene u fizioterapijskoj praksi, a spoznaje su prikazane kroz konceptualnu analizu dostupne literature.

Rezultati: Analiza kliničkih smjernica za liječenje križbolje pokazala je da većina preporučuje procjenu psihosocijalnih čimbenika u osoba s kroničnom križoboljom, najčešće kroz koncept žutih zastavica. Najčešće istaknuti čimbenici uključuju simptome depresije, negativna uvjerenja o boli i pasivnu ulogu pacijenta u rehabilitaciji. Većina smjernica preporučuje procjenu psihosocijalnih čimbenika na početku liječenja i pri sporijem oporavku, koristeći standardizirane alate.

Zaključak: Kronična lumbalna bol predstavlja složeno stanje u kojem međudjeluju fizički, psihološki, bihevioralni i socijalni čimbenici, zbog čega biopsihosocijalni model predstavlja najprikladniji okvir za njezinu procjenu i liječenje. Unatoč jasnom utjecaju psihosocijalnih čimbenika na tijek i ishod oporavka, oni se i dalje nedovoljno uključuju u rutinsku kliničku procjenu i terapijsko odlučivanje. Stoga je potrebna dodatna edukacija kliničara kako bi se alati za procjenu psihosocijalnih čimbenika učinkovito primjenjivali i koristili u donošenju individualiziranih odluka o liječenju kronične križobolje.

Ključne riječi: kronična križobolja; biopsihosocijalni model; žute zastavice; psihosocijalni čimbenici; fizioterapijska procjena